Pita sa blitvom od gotovih jufki




Sastojci
  • 500g gotovih jufki za pite (lisnato tijesto)
  • 500g sviježe blitve
  • četiri jaja
  • tri kašike griza
  • 500g svježeg sira
  • 180g kajmaka ili pavlake
  • malo soli
  • ulje
  • malo margarina ili maslaca
Način pripreme

  • Kratko obariti blitvu - vrlo kratko prokuhati u kipućoj vodi. Ocijediti je i isjeći.
  • U zdjelu staviti svježi sir, kajmak, jaja, griz, malo soli i pripremljenu blitvu.
  • Sve dobro izmiješati.
  • Pomastiti četvrtastu tepsiju i poredati gotove jufke - lisnato tijesto.
  • Redati tako da krajevi jufke prelaze preko oboda tepsije (da smjesa ne bi iscurila na stranice tepsije). Redati pola jufki prije stavljanja fila i pri tome mastiti jufke sa uljem.
  • Kada smo stavili fil onaj dio jufki koji prelazi obod tepsije presaviti prema unutra.
  • Preko fila posložiti drugu polovicu jufki.
  • Preko staviti isječen margarin ili maslac na kockice. Malo poprskati vodom.
  • Peći u rerni na temperaturi oko 220°C.
  • Kada je pita pečena poprskati je sa malo zagrijane posoljene vode. 
  • Na kratko vratiti u rernu.
Blitva


Blitva (lat. Beta vulgaris subsp. vulgaris var. vulgaris) lisnato je povrće tamnozelene boje iz potporodice labode (Chenopodiaceae) 
Blitva je dvogodišnja povrtna kultura koja se uzgaja zbog izuzetno hranjivog lišća. U prvoj godini vegetacije razvija lisnu rozetu sastavljenu od mnoštva spiralno poredanih listova. Druge godine vegetacije iz vegetativnog se pupa formira cvjetna stabljika koja naraste do dva metra visine. 
Blitva spada u niskokalorične namimice kao i svo lisnato povrće jer pola šalice (100 grama) kuhane i ocijeđene blitve daje samo 20 kcal (84 kJ). Ovo povrće bogato je magnezijem, željezom i vitaminima B i C. 
Blitva u hladnjaku može izdržati i do tjedan dana, a kod pripremanja je potrebno listove dobro očistiti i oprati kroz mlaz vode. Radi očuvanja nutritivno vrijednih sastojaka, dovoljno je da se kuha otprilike 5 do 7 minuta . Može se pripremati kao špinat. 




Jela bosanske kuhinje su slična jelima turske, grčke i drugih mediteranskih kuhinja. Međutim, zbog godina Austro-Ugarske uprave, u njoj se osjete uticaji centralne Europe.

Bosanska kuhinja koristi mnogo začina, obično u malim količinama. Većina jela su lagana, kuhana s malo vode. Sosovi su gotovo u potpunosti prirodni. Tipični sastojci jela bosanske kuhinje su paradajz, krompir, luk, bijeli luk, paprika, krastavci, mrkva, kupus, gljive, špinat, tikvice i grah. Od začina najčešće se koristi mljevena paprika, biber, peršin, lovorov list i celer. Kao dodatak jelima u bosanskoj kuhinji često se koriste mlijeko, kajmak i pavlaka. Slatkim jelima se dodaju cimet i klinčić. Jela od mesa su od piletine, govedine ili janjetine.

Regija Hercegovine je pogodana za uzgajanje vinove loze i proizvodnju vina, dok se u Bosni rakija dobija od šljiva i jabuka. Kava se pije iz fildžana, uz obavezan rahatlokum.