Mali savjeti pri kuhanju



I najspretnijoj domaćici može se dogoditi da presoli ili zaboravi jelo u pećnici, a gosti samo što nisu stigli. Stoga je dobro ponekad zaviriti u bakinu bilježnicu savjeta što učiniti da ne bismo ili kad već jesmo pogriješili.


Evo nekih savjeta:

  • Da biste spriječili širenje neugodnih mirisa po kući, prilikom kuhanja kupusa, kelja i karfiola, umotajte u gazu komad sredine kruha i ubacite u posudu u kojoj spremate to povrće. Ili u vodu iscijedite malo limunovog soka.
  • Pite i gibanice pravite s uljem jer se ono ne steže kao mast. Na taj način ih možete poslužiti i kad su hladne
  • Želatinu za kolače, prije spremanja, treba držati oko 15 minuta u hladnoj vodi. Prije stavljanja na vatru treba je dobro iscijediti i paziti da prilikom kuhanja ne provri.
  • Tortu ćete lakše rezati ako nož često umačete u posudu s vrućom vodom.
  • Naranče koje se teško gule potopite načas u vrelu vodu, pa ćete ih guliti mnogo lakše.
  • Svjež ananas ćete lakše oljuštiti ako ga prethodno narežete na kolutove, pa zatim svaki kolut oljuštite posebno.
  • Preljev za salatu u koju ste stavili previše octa razblažit ćete ako u nj ubacite komad sredine kruha ili jednostavno dodate vodu.
  • Tvrdi sirevi se neće sušiti ako ih umotate u krpu namočenu u slanu vodu ili razblaženi ocat. Sir stavite u plastičnu posudu koja se dobro zatvori i pohranite u hladnjak. U posudu treba ubaciti par kocki šećera, koje ćete svakodnevno mijenjati, ili pronađite posudu odgovarajuće veličine Vašeg komada sira (ako ga imate više od kile, posebno vrijedi za skupe Paške i Livanjske sireve), te ga potopite suncokretovim uljem, koje prekrije cijelu površinu sira.
  • Najlakše ćete odvojiti bjelanjak od žumanjka (kod jaja koja nisu potpuno svježa) ako ih razbijete u lijevak, bjelanjak će iscuriti iz lijevka, a žumanjak će se zadržati u njemu.
  • Prilikom spremanja majoneze pazite da ulje i jaja imaju istu temperaturu. Potrebno je da neko vrijeme odstoje na sobnoj temperaturi.
  • Svježu perad ćete najbolje prepoznati po kljunu i kostima bataka. Ako se kljun i kost bataka mogu saviti to je znak da je perad svježa.
  • Smrznuto meso ne smijete potapati u toplu vodu da biste ga otopili. Potapajte ga uvijek u hladnu vodu, a pri odmrzavanju ribe u vodu još dodajte i dosta soli.
  • Svježe meso pri pečenju ostaje tvrdo. Omekšat ćete ga ako ga prelijete časicom konjaka ili ruma. Miris alkohola neće se osjećati jer će pri pečenju ispariti.
  • Pri pečenju meso okrećite kuhačama. Ako ga ubadate vilicom, iz njega će curiti sok i raspast će se.
  • Nemojte rezati vrelo pečenje, već ga pustite da se dobro ohladi. Nož mora biti dobro naoštren da vam se ono ne bi mrvilo.
  • Okus zagorjelog jela možete popraviti ako ga u pokrivenoj posudi odmah stavite u posudu s hladnom vodom. Poslije desetak minuta jelo presipajte u čistu posudu i imat će normalan okus.
  • Ako ste presolili jelo, dodajte malo sode bikarbone koja će neutralizirati suvišnu sol. Na isti način možete iskoristiti krušne mrvice, jogurt, vrhnje, limunov sok i peršin koji će upit višak soli.
  • Suvišnu masnoću s tople juhe odstranit ćete ako je procijedite kroz vlažnu krpu namočenu u hladnu vodu ili u juhu ubacite nekoliko kockica leda. Masnoća će se uhvatiti oko leda koji morate izvaditi brzo da se ne otopi.
  • Juha se može popraviti dodavanjem slatkog ili kiselog vrhnja ili ribanog sira.
  • Ako jelu nedostaje aroma, dodajte vrhom punu žlicu senfa, paprike ili papra. Žlica currya popravit će okus bljutave juhe, umaka ili majoneze.
  • Rijetki temeljac, juha ili umak zgusnut će se kuhanjem u nepoklopljenoj posudi. Ako u njima nastanu grudice, miješajte ih kratko vrijeme u mješalici ili da budete sigurni propasirajte.
  • Ako želite spasiti zgrušani umak, uklonite posudu s vatre i uronite je u hladnu vodu ili umaku dodajte hladne vode ili vrhnja, nakon što ste posudu uklonili s vatre
  • Bljutavo-slatkasti umak možete popraviti malom količinom limunovog soka.
  • Zagoreno jelo nemojte nikad miješati jer ćete uništiti nezagoreni dio. Nezagoreni dio stavite u drugu posudu i dodajte sirovi krumpir ili krišku starog kruha koji će upiti miris zagorene hrane. Nakon desetak minuta izvadite taj krumpir ili kruh i u jelo dodajte papra ili Worcester umaka. Ako pri ruci nemate dosta umaka, u jelo umiješajte konzervirane rajčice, kiselo vrhnje ili jogurt.
  • Ako želite osvježiti napola uvelu salatu, stavite je u zdjelu hladne vode i dodajte sok od pola limuna za svaku glavicu, te ostavite da stoji oko pola sata na hladnom mjestu.
  • Napuknuta jaja moći ćete skuhati bez bojazni da će se raspasti ako u vodu stavite veliku žlicu soli.
  • Kod pečenja mesa pećnica treba biti topla, a samo pečenje ovisi o vrsti i kvaliteti mesa. Često se događa da meso nije dovoljno pečeno iako je izvana već dobilo lijepu koricu. Da biste spriječili da zagori, pokrijte ga masnim papirom i preko njega još jedan list novinskog papira. Tako vam meso neće zagorjeti, a sačuvat će i lijep izgled. Odnosno na početku pečenja pokrijte posudu za to namijenjenim poklopce tih dimenzija ili aluminijskom folijom, nakon nekog vremena (sve ovisi o namirnici i njenoj masi) otkrijte poklopac ili foliju te pečenje uzokretanje i podlijevanje, pustite da se zapeče sa svih strana.
  • Ako presolite pečenje, uvijte ga u čistu salvetu namočenu vodom i preko nje pospite malo soli, zatim sve poklopite većom posudom i držite oko pola sata prije nego što ga odvijete. Brže ćete ohladiti jelo ako posudu s jelom stavite u drugu posudu s hladnom vodom u koju ste stavili žlicu soli. U nedostatku kvasca možete se poslužiti pivom. Izmiješajte malo piva s brašnom, stavite na toplo mjesto i pričekajte da tijesto naraste.

Jela bosanske kuhinje su slična jelima turske, grčke i drugih mediteranskih kuhinja. Međutim, zbog godina Austro-Ugarske uprave, u njoj se osjete uticaji centralne Europe.

Bosanska kuhinja koristi mnogo začina, obično u malim količinama. Većina jela su lagana, kuhana s malo vode. Sosovi su gotovo u potpunosti prirodni. Tipični sastojci jela bosanske kuhinje su paradajz, krompir, luk, bijeli luk, paprika, krastavci, mrkva, kupus, gljive, špinat, tikvice i grah. Od začina najčešće se koristi mljevena paprika, biber, peršin, lovorov list i celer. Kao dodatak jelima u bosanskoj kuhinji često se koriste mlijeko, kajmak i pavlaka. Slatkim jelima se dodaju cimet i klinčić. Jela od mesa su od piletine, govedine ili janjetine.

Regija Hercegovine je pogodana za uzgajanje vinove loze i proizvodnju vina, dok se u Bosni rakija dobija od šljiva i jabuka. Kava se pije iz fildžana, uz obavezan rahatlokum.